Zašto želimo ukusnu hranu?

Zašto želimo ukusnu hranu, naravno da je hrana osnovna potreba za preživljavanje, ali zašto uvijek težimo hrani bogatoj kalorijama i mastima Odgovor je konačno postao jasan jer je nova studija otkrila da žudnja koja nas tjera da jedemo ukusna hrana i šećeri, dolaze iz emocionalnog centra mozga.

Kako prenosi “Dejli mejl”, naučnici sa Univerziteta Severne Karoline (UNC) otkrili su da ovo područje mozga, nazvano amigdala, “svetli” kada miševi uživaju u jelu, ne samo bilo koju vrstu hrane, već i one koje sadrže mnogo kalorija.

Naučnici vjeruju da bi njihovo otkriće moglo biti cilj za razvoj lijeka za mršavljenje koji bi obeshrabrio želju da se i dalje jede masna hrana, a da se pritom ne ometaju neophodne redovne navike u ishrani.

Studija pokazuje da nas emocije, ili barem emocionalni centri u našem mozgu, tjeraju da jedemo hranu, koje nije bilo u izobilju kroz vijekove, što dovodi do razvoja sistema u mozgu koji nam govori da jedemo onoliko koliko je hrane moguće, dokle god možemo.

Naši metabolički sistemi imaju prednost u pretvaranju masti koje jedemo u energiju, tako da je (sa evolucijske tačke gledišta) dijeta bogata mastima dobra ideja.

Studija je zaključila da postoje dva načina prehrane: simetrično jedenje u svrhu življenja i dosljedno jedenje u svrhu zadovoljstva.

U skorije vrijeme, naučnici su svoj fokus prebacili na užitak u ishrani i otkrili protein nazvan neoseptin, koji se čini aktivnijim kada miševi i ljudi podjednako jedu ukusnu, bogatu hranu, što nas drži u tome.

Dakle, lijek koji blokira ovaj protein može suzbiti i našu želju za prejedanje.

Treba napomenuti da su naučnici dugo proučavali amigdalu i povezivali je sa bolom, anksioznošću i strahom, ali nedavni rezultati potvrđuju da je povezana i sa drugim stvarima, kao što je regulacija metaboličke ishrane.