Upala je u banku u Libanonu kako bi tražila novac za liječenje sestre, priča mlada žena Sally Hafez

Od jučer se libanonski nalozi na društvenim mrežama ne smiruju u hvalospjevima i molitvama za mladu ženu Sally Hafez koja je upala u banku u Bejrutu kako bi joj uzela novac za liječenje sestre oboljele od raka.

Mlada žena je za nekoliko sati postala "heroj" u tamošnjoj javnosti nakon što je uspjela podići dio svog depozita u "Blom banci" za pokrivanje troškova liječenja svoje sestre Nancy.

Dok se bolna snimka Sallyne bolesne sestre širila dok je proces napada još bio u tijeku, Nancy je djelovala umorno, a posljedice bolesti bile su jasno vidljive na njezinom licu i vitkom tijelu.

Sally je zavarala zaposlenike i voditelja poslovnice banke da je njezin plastični pištolj pravi, da od nje traže polog od 20 tisuća dolara, iako je uspjela skupiti 13 tisuća dolara i oko 30 milijuna sirijskih funti koje je izgubila. novac.

Sa svoje strane, Sallyna druga sestra, Zina, smatra da "iznos koji je njezina sestra prikupila nije dovoljan za liječenje Nancy, koja je bolesna godinu dana", dodajući da je to što je učinila legitimno pravo.

Dok se Sally još uvijek skriva nakon što su snage sigurnosti jučer izvršile raciju u njezinom domu u Bejrutu nakon izdavanja naloga za pretres i istragu protiv nje, Zina je potvrdila: "Sally nije kriminalka, već želi svoje pravo liječiti svoju sestru."

Dodala je i: "Odgajani smo da poštujemo zakon, ali ovo što se dogodilo rezultat je krize koja traje godinama".

Osim toga, otkrila je, "deseci odvjetnika su je kontaktirali i izrazili spremnost braniti Sally."

Od veljače prošle godine Nancy Hafez, najmlađa sestra u šesteročlanoj obitelji, krenula je na mučno putovanje s rakom, zbog čega je izgubila ravnotežu te nije mogla hodati i brinuti se za svoju trogodišnju kćer.

Značajno je da je ovaj incident otvorio vrata pitanjima o ponavljanju ovog fenomena u posljednje vrijeme, a nekoliko štediša pribjeglo je povratu dijela novca na silu, nakon što su ih banke namjerno zaplijenile bez pravnog opravdanja.

Komentirajući ovaj fenomen, psihologinja dr. Nayla Majdalani rekla je za Al Arabiya.net: "Upad u banke prirodni je rezultat krize koja postoji od 2019. nakon što ljudi nisu mogli prirodnim putem ostvariti svoja prava."

Također je dodala kako je "nasilje neopravdano i nije ljudske prirode, ali kriza u kojoj Libanonci grcaju više od tri godine i njihov osjećaj frustracije potaknuli su ih da pribjegnu nasilju nakon što su ih okolnosti suzile". I smatrala je: “Fenomen napada na banku pridodan je fenomenu udvostručenja krađa i džeparenja u Libanonu kao rezultat krize, ali razlika između ta dva fenomena je u tome što onaj tko provali u banku želi naplatiti svoja prava, a onaj koji krade oduzima život drugima.”

Sa svoje strane, ekonomski stručnjak dr. Layal Mansour smatra da “od početka krize u jesen 2019. banke nisu poduzele nikakve sanacijske mjere poput isplate prava malim štedišama, starijim osobama ili umirovljenicima, na primjer, i odbijaju proglasiti bankrot kako bi spriječili prodaju svoje imovine kako bi isplatili dio novca štediša.” .

Međutim, očekivala je da će „banke fenomen upada štediša shvatiti kao izliku za pritezanje vijaka svojim klijentima i za poduzimanje više „kaznenih“ koraka, uključujući zatvaranje nekih poslovnica u određenim područjima ili odbijanje primanja bilo kojeg štediše bez dobivanje prethodnog dopuštenja putem elektroničke platforme banke, Ovo je kako bi se osigurala zaštita njezinih podružnica.”

No, istovremeno je naglasila da su "rješenja banaka još uvijek moguća, ali svako odgađanje njihove provedbe plaća cijenu koja se deponira s njegovog bankovnog računa". U intervjuu za Al Arabiya.net smatra da "kada prava postanu gledište, to znači da smo u kaosu, a ono što su učinili Sally i drugi štediše je legitimno pravo u zemlji koja ne jamči njihova prava po zakonu."

Štediše su uvijek upozoravale političke stranke, banke i Banque du Liban da ne zanemare njihov slučaj kako stvari ne bi izmakle kontroli.

No, ne čini se za sada da su libanonske banke u procesu popravljanja situacije poduzimanjem mjera koje rasterećuju štediše.