Osam dnevnih navika za razvoj mentalnih vještina

Osam dnevnih navika za razvoj mentalnih vještina

Svakodnevno razvijanje navika za izgradnju inteligencije ključno je za oslobađanje punog potencijala vašeg mozga. Zbog plastičnosti mozga, kognitivne sposobnosti mogu se poboljšati u starijoj dobi uključivanjem u kontinuirano učenje i intelektualnu stimulaciju.

Slijedeći nekoliko praktičnih navika svaki dan, svatko može postati pametniji s vremenom i iskoristiti prednosti poboljšanog pamćenja, povećane kreativnosti i općenito poboljšanog rada mozga, prema onome što je objavilo web mjesto New Trader U.

Postoji osam jasnih i vrlo učinkovitih dnevnih navika za poboljšanje mentalnih sposobnosti koje mogu dovesti do primjetnog pomaka u inteligenciji i kvaliteti života tijekom tjedana, mjeseci i godina, kako slijedi:

1. Vježbanje

Redovita kardiovaskularna tjelovježba poboljšava rad mozga poboljšavajući protok krvi i opskrbu kisikom.

Aerobne aktivnosti kao što su trčanje, plivanje i vožnja bicikla također potiču rast novih moždanih stanica u područjima vitalnim za pamćenje i brzinu obrade. Tjelovježba također potiče proizvodnju proteina BDNF koji jača neuronske veze i pospješuje učenje. Snažne vježbe mogu se izvoditi 30 do 45 minuta tri puta tjedno za optimalnu kogniciju.

2. Pomnost i meditacija

Pomnost i meditacija uvelike poboljšavaju sposobnost koncentracije i pamćenja. Redovitim prakticiranjem vježbi svjesnosti i meditacije ljudi poboljšavaju raspon svoje pažnje, vizualno-prostorne vještine, kapacitet radne memorije i izvršnu funkciju.

Oni također imaju duboke neurološke učinke, povećavajući kortikalni ciklus koji poboljšava cjelokupnu kognitivnu izvedbu. Odvajanje 15 minuta ujutro i navečer za svjesnost i meditaciju, zajedno s vježbama disanja u sjedećem položaju, pomaže povećati koncentraciju. Joga također razvija jaku svjesnost.

3. Naučite nove vještine

Ovladavanje teškim novim vještinama je mentalno korisno jer aktivira centre uma za rješavanje problema i donošenje odluka. Svaka nova vještina proširuje neuralne kapacitete kroz nove dendritične grane i sinaptičke formacije između neurona. Osjećaj postignuća i samopouzdanja koji proizlaze iz stjecanja talenta mogu motivirati kontinuirano učenje i razvoj sposobnosti.

4. Zdrava prehrana

Prehrana snažno utječe na strukturu i performanse mozga jer hranjive tvari utječu na molekularne sustave važne za rast neurona i rad elektrokemijskih signala. Ono što osoba redovito jede doprinosi izgradnji sposobnosti uma. Dnevno stvarajući milijarde živčanih impulsa, mozak se oslanja na veliku količinu glukoze, zdravih masti, vitamina i minerala iz hrane.

Također biste se trebali usredotočiti na namirnice koje jačaju mozak kao što su lisnato povrće, bobičasto voće, avokado, orašasti plodovi, sjemenke, jaja, riba, soja, grah, cjelovite žitarice i tamna čokolada. Također je važno ostati hidriran i smanjiti konzumaciju zasićenih masti, visoko prerađenih ugljikohidrata i hrane s visokim udjelom dodanih šećera.

5. Dobar san

Spavanje omogućuje umu da konsolidira sjećanja, transformira iskustva u vještine, konsolidira neuronske veze i izbaci toksine. Bez odgovarajućeg sna, kognitivne sposobnosti brzo opadaju. U isto vrijeme, adekvatan, kvalitetan san održava maksimalnu mentalnu oštrinu za apsorbiranje novih informacija tijekom budnih sati. Uspostavljanje zdravih navika spavanja poboljšava dugoročnu inteligenciju održavajući sposobnost uma da se prilagođava iz noći u noć.

6. Aktivnosti treniranja mozga

Izravno vježbanje kognitivnih vještina održava um aktivnim i fleksibilnim baš kao što trening snage gradi fizičke mišiće. Aktivnosti treniranja mozga ubrzavaju prijenos signala između neurona. Uz kontinuiranu obuku, više neuronskih mreža se aktivira istovremeno, povećavajući sposobnost razmišljanja, zaključivanja i pamćenja.

7. Društvene veze

Pozitivna socijalna interakcija također je ključna za poboljšanje radne memorije, emocionalne inteligencije, verbalne tečnosti i cjelokupnog intelektualnog razvoja. Društvena povezanost aktivira neuronske mreže specijalizirane za komunikacijske vještine kao i izvršnu funkciju međusobnog razumijevanja. Bogate društvene veze mentalno angažiraju i grade sigurnost, kao i osjećaj identiteta koji potiče samopouzdanje za kontinuirano učenje. Provođenje smislenog vremena s prijateljima, pridruživanje književnom klubu, volontiranje u aktivnostima od interesa ili redoviti video razgovori s dalekim rođacima mogu potaknuti odnose podrške.

8. Postavljanje ciljeva

Rad prema dobro definiranim ciljevima potiče motivaciju i daje umu pozitivnu svrhu. Dok sustavno pratimo napredak, mozak mapira povratnu informaciju o tome što radi naspram onoga što ne radi, doslovno poboljšavajući metakogniciju osobe ili sposobnost uspješnog organiziranja informacija.

Postizanje čak i malih ciljeva oslobađa dopamin, koji osnažuje ponašanja koja su korisna za postojanu izgradnju znanja i vještina uz postizanje ambicija. Tijekom sljedećeg tjedna mogu se postaviti dva do tri cilja. Napredak se potom ponovno provjerava početkom sljedećeg tjedna i procjenjuje tijekom planiranja sljedećih koraka.

Ljubavni horoskop Jarac za 2024