Kako vježbanje utječe na plastičnost mozga?

Kako vježbanje utječe na plastičnost mozga?

Vježbanje potiče neurogenezu — stvaranje novih neurona — prvenstveno u hipokampusu, utječući na pamćenje i učenje dok povećava ključne neurotransmitere koji reguliraju raspoloženje.

Vježbanje također poboljšava plastičnost mozga, što je ključno za oporavak od ozljeda i starenja, te poboljšava kognitivne funkcije poput pažnje i pamćenja, navodi se u izvješću koje je objavio Neuroscience New.

Unatoč istraživanjima koja su u tijeku, trenutni dokazi potvrđuju snažnu ulogu tjelesne aktivnosti u promicanju zdravlja mozga i kognitivnih funkcija, naglašavajući važnost uključivanja redovite tjelovježbe u naš stil života, kako bismo postigli sljedeće pozitivne učinke:

1. Aerobna tjelovježba i volumen mozga: Redovita aerobna tjelovježba poput trčanja može povećati veličinu hipokampusa, očuvati vitalnu moždanu tvar i poboljšati prostorno pamćenje i kognitivnu funkciju.
2. Vježbanje i kvaliteta sna: Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati kvalitetu sna, što zauzvrat podržava konsolidaciju pamćenja i detoksikaciju mozga.
3. Tjelesna aktivnost i smanjenje stresa: Vježbanje može pomoći u smanjenju stresa povećanjem razine norepinefrina i endorfina, kemikalija koje ublažavaju reakciju mozga na stres i potiču osjećaj sreće.

Brzo razvija znanstveno istraživanje

Neuroznanost fitnessa, fascinantno sjecište između tjelesne aktivnosti i zdravlja mozga, područje je znanstvenog istraživanja koje se brzo razvija. Neuroznanost fitnessa istražuje duboke učinke redovite tjelovježbe na mozak i živčani sustav, otkrivajući važne implikacije na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života.

Stvaranje novih živčanih stanica

Jedno od ključnih otkrića je odnos između tjelovježbe i formiranja novih moždanih neurona, koji se prvenstveno javljaju u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za učenje i pamćenje.

Redovita tjelesna aktivnost oslobađa protein koji se naziva moždani neurotrofni faktor (BDNF), koji hrani postojeće neurone i potiče rast i razvoj novih neurona i sinapsi.

Aerobne vježbe poput trčanja i plivanja posebno su korisne jer potiču neurogenezu i, uz povećanje veličine prednjeg hipokampusa, dovode do poboljšanja prostornog pamćenja.

Poboljšajte percepciju i raspoloženje

Vježbanje je također povezano s očuvanjem bijele i sive tvari u frontalnom, temporalnom i parijetalnom korteksu, regijama koje se normalno smanjuju s godinama i vitalne su za kognitivnu funkciju.

Tjelesna aktivnost također povećava razine određenih neurotransmitera, uključujući serotonin, dopamin i norepinefrin, kemikalije koje igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, mentalne budnosti i fokusa, što bi moglo objasniti zašto je tjelesna aktivnost često povezana sa smanjenim simptomima depresije i anksioznosti.

otpornost na starenje

Tjelesna aktivnost također poboljšava plastičnost mozga i njegovu sposobnost prilagodbe i stvaranja novih neuronskih veza tijekom života, što je osobito važno svojstvo za oporavak od ozljeda mozga i suzbijanje kognitivnog pada povezanog sa starenjem.

Istraživači sugeriraju da prefrontalni korteks, područje mozga odgovorno za ove funkcije, pozitivno reagira na tjelesnu vježbu, vjerojatno zbog povećanog protoka krvi, koji daje više kisika i hranjivih tvari mozgu.

Smanjite stres i upalu

Tjelovježba pomaže ublažiti ili smanjiti stres povećanjem koncentracije norepinefrina i endorfina, kemikalija koje umanjuju reakciju mozga na stres i izazivaju osjećaj sreće.

Dobrobiti tjelesne spremnosti protežu se izvan mozga, jer redovita tjelesna aktivnost smanjuje upalu u tijelu, što može pozitivno utjecati na mozak jer je kronična upala povezana s raznim neurološkim stanjima, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Međutim, obećavajući rezultati

No unatoč ovim obećavajućim otkrićima, još uvijek ima mnogo toga za istražiti u neuroznanosti fitnessa. Ostaju pitanja o tome kako različiti oblici vježbanja (kao što su aerobne vježbe u odnosu na vježbe otpora) utječu na mozak i kako čimbenici poput dobi, genetike i početne razine kondicije mogu utjecati na te učinke.

Međutim, trenutni dokazi snažno podupiru da redovita tjelesna aktivnost ima značajne dobrobiti za zdravlje mozga i kognitivnu funkciju, naglašavajući vrijednost uključivanja redovite tjelesne vježbe u naš svakodnevni život za dobrobit fizičkog i mentalnog zdravlja.

Horoskopska predviđanja Maguya Faraha za 2023. godinu