Kako se oduprijeti slučajevima hladnoće i hladnoće?

Kako se oduprijeti slučajevima hladnoće i hladnoće?

S dolaskom zime virusi se počinju širiti dišnim sustavom, a pojavljuju se i čimbenici koji potiču zarazu među njima, primjerice velika okupljanja u zatvorenim prostorima gdje virusi bolje žive jer je zrak u zatvorenom prostoru suh. No, nije bilo sigurno slabe li niske temperature ljudski imunološki sustav i ako je to slučaj, kako se to radi.

Studija objavljena u utorak u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology istražuje novi način na koji tijelo napada viruse i radi bolje kada je toplo.

Mansour Amiji, profesor na Sveučilištu Northeastern, koji je koautor studije, rekao je za AFP da ova otkrića mogu pomoći u razvoju novih tretmana za prehlade i druge viruse.

Istraživanje je pošlo od prethodne studije koju je proveo Amiji 2018., a koja je otkrila da nosne stanice oslobađaju izvanstanične vezikule, skupinu malih molekula koje napadaju bakterije kada se udiše zrak.

"Najbolja analogija za ovaj proces je gnijezdo stršljena", ističe Ameji. Poput osa koje brane svoje gnijezdo u slučaju napada, vrećice u skupinama lete iz stanice, zatim se pričvršćuju na bakterije i ubijaju ih.

Istraživači su si postavili dva pitanja: bilježi li se izlučivanje izvanstaničnih vezikula iu prisutnosti virusa? I ako je tako, utječe li na njegov odgovor temperatura?
Znanstvenici su u svojim ispitivanjima koristili sluznicu nosa dobrovoljaca (koji su bili podvrgnuti operaciji uklanjanja polipa) i tvar u kojoj se razmnožavala virusna infekcija.
Rezultat je bio velik broj izvanstaničnih vezikula izlučenih za napad na viruse.

"Prvo uvjerljivo tumačenje"

Za odgovor na drugo pitanje sluznice nosa podijeljene su u dvije skupine koje su podvrgnute razvoju u laboratoriju, prva na 37 stupnjeva Celzija, a druga na 32 stupnja Celzija.

Dvije su temperature odabrane na temelju testova koji pokazuju da temperatura unutar nosa pada za oko 5°C kada temperatura vanjskog zraka padne s 23°C na 4°C.

U uvjetima normalne tjelesne temperature, izvanstanične vezikule bile su u stanju dobro se boriti protiv virusa, pružajući im "mamce" za koje se virusi vežu, umjesto staničnih receptora koje bi inače ciljali.

Ali s nižim temperaturama, manje se vezikula izlučivalo izvan stanice i bile su manje učinkovite protiv virusa koje su testirali, a to su dvije vrste rinovirusa i koronavirus (ne-Covid), koji je uobičajen tijekom zime.

Benjamin Blair, koautor studije i kirurg na Harvard Medical School, kaže: "Nije zabilježen nijedan vrlo uvjerljiv razlog koji bi objasnio jasan porast virusnih infekcija tijekom hladnijih mjeseci", napominjući da rezultati studije predstavljaju " prvo uvjerljivo kvantitativno i biološko objašnjenje do kojeg se dolazi.” .

Mansour Ameji napominje da bi rezultati studije mogli dovesti do razvoja tretmana za poticanje prirodne proizvodnje izvanstaničnih vezikula, s ciljem bolje borbe protiv prehlade, pa čak i gripe i Covida-19, dodajući: "Ovo je područje istraživačkog interesa jako nam se sviđa i svakako ćemo nastaviti raditi na tome.”