Utječe li pretilost na mozak?

Utječe li pretilost na mozak?

Nova studija pokazuje da masna hrana može ne samo povećati masnoću na vašem struku, već može i izazvati pustoš u umu.

Prema novinama, Medical Express, međunarodna studija, koju su vodili neuroznanstvenici sa Sveučilišta Južne Australije (UniSA), profesor Shen Fu Zhou i izvanredna profesorica Larisa Bobrovskaya, otkrila je jasnu vezu između miševa koji su 30 godina bili hranjeni hranom bogatom mastima. minuta, tjedana, što dovodi do dijabetesa i kasnijeg pada njihovih kognitivnih sposobnosti, uključujući razvoj tjeskobe i depresije te pogoršanje Alzheimerove bolesti.

A miševi s oštećenom kognitivnom funkcijom bili su skloniji prekomjernoj tjelesnoj težini zbog poremećenog metabolizma uzrokovanog promjenama u mozgu.

Istraživači iz Australije i Kine objavili su svoja otkrića u Journal of Metabolic Brain Diseases.

Larisa Bobrovskaya, neuroznanstvenica i biokemičarka sa Sveučilišta Južne Australije, kaže da istraživanje pridodaje sve većem broju dokaza koji povezuju kroničnu pretilost, dijabetes i Alzheimerovu bolest, za koju se očekuje da će dosegnuti 100 milijuna slučajeva do 2050. godine.

Prof. Bobrovskaya kaže: “Pretilost i dijabetes slabe središnji živčani sustav, pogoršavajući mentalne poremećaje i kognitivni pad. To smo pokazali u našoj studiji na miševima.”

U studiji, miševi su nasumično raspoređeni na standardnu ​​dijetu ili dijetu s visokim udjelom masti tijekom 30 tjedana, počevši od osam tjedana starosti.

U različitim intervalima praćeni su unos hrane, tjelesna težina i razine glukoze, uz testove tolerancije glukoze, inzulina i kognitivnog oštećenja.

Miševi na dijeti s visokim udjelom masti dobili su puno na težini, razvili otpornost na inzulin i počeli se ponašati nenormalno u usporedbi s onima hranjenima standardnom prehranom.

Genetski modificirani miševi s Alzheimerovom bolešću pokazali su značajno pogoršanje kognitivnih sposobnosti i patološke promjene u mozgu dok su bili hranjeni hranom bogatom mastima.

Prof. Bobrovskaya objašnjava: “Pretile osobe imaju 55% veći rizik od depresije, a dijabetes će taj rizik udvostručiti. Naša otkrića naglašavaju važnost rješavanja globalne epidemije pretilosti. Kombinacija pretilosti, dobi i dijabetesa vrlo je vjerojatno da će dovesti do pogoršanja kognitivnih sposobnosti, Alzheimerove bolesti i drugih poremećaja mentalnog zdravlja.”