Hodanje koristi pacijentima sa zatajenjem srca i poboljšava njihovu spoznaju

Suprotno zabludi o hodanju, nedavna talijanska studija pokazala je da redovita šetnja od 6 minuta može pomoći u poboljšanju razine pamćenja i spoznaje kod pacijenata sa zatajenjem srca.

Studiju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Rimu Tor Vergata u Italiji, u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta Linköping u Švedskoj, a svoje rezultate predstavili su u nedjelju Kongresu Europskog kardiološkog društva koji će se održati od 1. svibnja. do 5 u Veneciji, Italija.

Bolesnici sa zatajenjem srca obično gube sposobnost pravilnog pumpanja krvi, te stoga tjelesni organi nisu opskrbljeni obilnim količinama krvi i kisika, što dovodi do stalnog osjećaja iscrpljenosti i umora.

Osim osjećaja iscrpljenosti i umora ili natečenih nogu, simptomi uključuju i osjećaj nedostatka zraka prilikom penjanja stepenicama, na primjer, smanjenje sposobnosti ulaganja napora ili opće stanje slabosti. Prema studiji, dvije trećine pacijenata sa zatajenjem srca pati od kognitivnih problema i pada razine pamćenja, obrade informacija i donošenja odluka.

Kako bi istražio odnos između vježbanja i smanjenog kognitivnog oštećenja, tim je pratio 605 pacijenata sa zatajenjem srca iz 6 zemalja, prosječne dobi od 67 godina, od kojih su 71% bili muškarci, a 29% žene. Test kognitivne procjene korišten je za mjerenje kognitivnih funkcija sudionika, od kojih je polovica prošla 6-minutni test hodanja.

Istraživači su otkrili da su pacijenti koji su hodali 6 minuta imali manju vjerojatnost da će doživjeti kognitivno oštećenje i pad pamćenja. Istraživači su također otkrili da su kognitivne sposobnosti koje su posebno pogođene u pacijenata sa zatajenjem srca bile pamćenje i brzina obrade informacija u mozgu, uz pad izvršnih funkcija kao što su pažnja, planiranje, postavljanje ciljeva, donošenje odluka i pokretanje zadatka.

“Naša poruka pacijentima sa zatajenjem srca jest vježbanje, što im pomaže prevladati posljedice bolesti, na primjer, da mogu zaboraviti uzeti svoje lijekove”, rekao je glavni istraživač profesor Ercole Filoni. Dodao je: "Postoji zabluda da pacijenti sa zatajenjem srca ne bi trebali vježbati, a to nije točno, samo pronađite aktivnost u kojoj uživate i koju možete redovito raditi, to može biti hodanje ili plivanje ili bilo koji broj laganih aktivnosti koje poboljšati svoje zdravlje i pamćenje."

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci smrti u svijetu, jer broj umrlih od njih premašuje broj umrlih od bilo kojeg drugog uzroka smrti. Organizacija je dodala da oko 17.3 milijuna ljudi godišnje umre od srčanih bolesti, što predstavlja 30% svih smrtnih slučajeva koji se događaju u svijetu svake godine, a do 2030. godine očekuje se da će 23 milijuna ljudi godišnje umrijeti od srčanih bolesti.