Nwanyị Brazil mụrụ ejima na nne na nna dị iche iche

Nne dị afọ 19 mụrụ ụmụ abụọ ahụ kwuru na ya mere ule nna n'ihi na ọ chọrọ igosi onye nna ahụ, na-ekwu na ọ nakọtara DNA n'aka onye ọ chere na ọ bụ nna, ma mgbe ule abụọ gasịrị, ọ bụ naanị otu n'ime ya. ejima ahụ nwere nsonaazụ dị mma.

Mgbe ahụ, o chetara na ya na nwoke ọzọ nwere mmekọahụ n'otu ụbọchị na mgbe onye nke abụọ mere ule, gosiri na ọ bụ nna nke nwa nke abụọ.

O gosiputara na nsonaazụ ule tụrụ ya n'anya, na ya amaghị na nke a ga-ekwe omume, na-ekwupụta na ụmụaka abụọ a nọ ugbu a n'okpuru nlekọta ya na otu n'ime nne na nna enweghị nke ọzọ.

A na-akpọ ihe omume a na nkà mmụta sayensị.

Dọkịta nwa agbọghọ ahụ, Tulio Jorge Franco, kwuru na "ọ ga-ekwe omume na nke a ga-eme mgbe ụmụ nwoke abụọ dị iche iche na-amụba àkwá abụọ site n'otu nne, ụmụaka na-ekekọrịta ihe mkpụrụ ndụ ihe nketa nke nne, ma ha na-etolite na placenta dị iche. ” na-ekwusi ike na “ikpe a bụ otu n'ime nde mmadụ.” O chere na ya ga-ahụ ụdị ikpe ahụ ná ndụ ya.

Ndị mgbasa ozi mpaghara kwuru na ụmụ ọhụrụ a dị ọnwa 16 ugbu a, mana Dr Franco kwuru naanị maka okwu a n'izu a.