O le a le fua talafeagai o le caffeine mo lou tino?
O le a le fua talafeagai o le caffeine mo lou tino?
O le a le fua talafeagai o le caffeine mo lou tino?
O le to'atele oi tatou e mana'omia le caffeine e tumau ai le malosi i le aso atoa, ae o le tele naua e mafai ai ona e felafoa'i ma feliuliua'i i le po ma lagona le atuatuvale i itula ala.
Ua fautuaina e le US Food and Drug Administration le taumafaina e le sili atu i le 400 milligrams o caffeine i le aso mo tagata matutua, lea e tutusa ma le fa ipu kofe.
Ae ui i lea, o le fesili sili ona mamafa o le faʻafefea ona e faʻaogaina le aofaʻi o caffeine e te faʻaaogaina e maua ai le tele o mea?
Mai le ipu i le ipu ma le afa
E tusa ai ma lea tulaga, na faamatala ai e Astrid Nelig, le Honorary Director of Research i le French National Institute of Health and Medical Research, e tusa ma le 100 i le 150 milligrams, e tutusa ma se ipu po o se ipu ma le afa o le kofe, o se aofaiga tusa lea e maua ai. se fa'aleleia o le soifua maloloina.
Na ia faaopoopo mai o le a amata ona e lagona atili le mataala pe a ma le lima minute pe a uma ona inu kofe, ma o le a faateleina aʻafiaga e oʻo i le maualuga pe a ma le 15 minute i le lua itula, e fuafua pe ua e 'ai ma le saoasaoa o lou metabolism.
Ae o le tele o caffeine e mafai ona oʻo atu ai i aʻafiaga leaga
E a'afia ona fa'a'a'ai ona o le fa'atupuina
E le gata i lea, o se suʻesuʻega na lomia i le New England Journal of Medicine i le tausaga talu ai na maua ai pe a inu tagata auai i le tele o le kofe latou te mananaʻo ai, latou te momoe i le averesi o le 30 minute e itiiti ifo nai lo aso latou te leʻi inuina ai se kofe.
O le aʻafiaga o le caffeine i luga o le moe e faʻalagolago i le vave faʻafefeteina o le caffeine, Gregory Marcus, o se fomaʻi fatu ma polofesa o vailaʻau i le Iunivesite o Kalefonia, San Francisco, ma le tusitala muamua o le suʻesuʻega NEJM, na taʻu atu i le Wall Street Journal.
E ui atonu e oo atu i le sefulu itula mo lou tino e aveese atoa ai le caffeine.
Ae o le eseesega o le kenera o lona uiga o nisi tagata e faʻagasolo malie pe vave, fai mai tagata atamamai.
Aafiaga ile moe
I le taimi nei, o le suʻesuʻega na maua ai o tagata e faʻagesegese le metabolism e momoe toetoe lava a itiiti le itula pe a latou inuina le kofe, ae o tagata e televave le metabolism latou te le iloa se suiga i la latou moe.
Ua fautuaina e le au atamamai le tolopoina o le ipu muamua o le kofe mai le 9:30 i le taeao i le 11 i le taeao, ina ia maua ai le lelei sili o le faaosofia ma aloese mai le atuatuvale.
Afai e te le faigaluega i le aoauli, atonu e fa'aosoosoina oe e filifili le lauti, lea e aofia ai le tusa ma le kuata o le caffeine e maua i le kofe.
E ui o lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e tumau ai seia oo i le faaiuga o lau sifi, atonu e atili faigata ai ona e moe i lena po. O le mafuaaga ona o le taumafaina tele o caffeine e faʻalavelaveina ai le moe e ala i le polokaina o mea e tali atu mo hormones adenosine ma le melatonin.
O le ono itula a o lei momoe o le taimi sili lea e aveese ai le caffeine, poo le 4pm mo i latou e taumafai e momoe ile 10pm.
Fa'afitauli moe
O se suʻesuʻega mai le 2017 na maua ai o le inu kofe i le leva o le afiafi e faʻalavelave ai le moe lemu, le taimi sili ona malolo, ma faʻaitiitia ai le taimi moe.
O le le lava o le moe ua fesoʻotaʻi atu i le tele o faʻafitauli o le soifua maloloina, e aofia ai maʻi fatu, fatugaʻo, toto maualuga, suka, ma le puta.
Ua fautuaina e le Centers for Disease Control and Prevention le valu itula e momoe ai tagata uma i po taitasi, ae ua faailoa mai i suʻesuʻega e tasi mai le tolu tagata matutua e le oo i lena tapulaa.