E mana'omia tele tui, ae le lava!!
E mana'omia tele tui, ae le lava!!
E mana'omia tele tui, ae le lava!!
Faatasi ai ma le salalau o tui puipui e faasaga i le Corona virus, I Europa i Sisifo i le amataga o le 2021, e toʻatele taʻitaʻi Europa na vaʻaia tui o lo latou auala tuusaʻo mai le faʻalavelave ma le faʻamaʻi.
Ma o fonotaga a le au tusitala na toetoe lava a fiafia, e pei ona faalauiloa e peresitene o Europa, palemia, ma faufautua faafanua auala e o ese ai mai tapulaa a Corona, ma viia ai le fua faatatau o tui i totonu o latou atunuu.
Fa'amalie i faiga puipuia
Ae na vave ona iloa e na atunuu e le lava le maualuga o tui puipui e taofia ai le sosolo o Corona, ona o le numera o manuʻa na faʻamauina i Siamani ma Austria na faʻateleina i vaiaso talu ai, ona o le faʻamalieina i faiga puipuia.
"O le tui e maua ai le puipuiga tele mai maʻi ogaoga poʻo le oti," o le tala lea a Charles Bangham, polofesa o le immunology ma le faʻatonu o le Institute of Infections i Imperial College London, i le CNN.
Na ia faaopoopo mai foi, "Ae ui i lea, matou te iloa o le delta mutant e vave tele ona feaveaʻi faʻamaʻi," ma taʻua ai "o lenei mataupu na o faatasi ma suiga i sosaiete ma amioga, ona o le le amanaiaina o le tausisia o faiga puipuia ua uma ona paʻu i le tele o atunuu."
Fa'ama'i
Na ia faʻailoa e le lava le maualuga o tui puipui, pe a talanoa e uiga i le faʻaitiitia o faʻasalalauga.
I le isi itu, na faamaonia ai e Ralph Reingis, polofesa o le epidemiology ma le mataituina o le soifua maloloina lautele i le Hamburg University of Applied Sciences i Siamani, o le "fesoasoani tui," ae i le taimi lava lea na faamamafaina ai "o le maa o le faavae lea mo le faiga o le aveesea o le siama. , ae e le lava lona malosi na o ia.” .
Mo lana vaega, Sam McConkey, Ulu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina Faavaomalo ma Togafitiga Faʻasaienisi i le RCSI University of Medicine and Health Sciences, Dublin, na faʻamatalaina, "O loʻo matou vaʻaia se faʻamaʻi i totonu o tagata e leʻi faia tui, e tusa ma le 10% o le faitau aofaʻi o tagata. le 12 tausaga, e pei ona faʻamoemoeina".
O le maualuga o faʻamaʻi pipisi ua faʻalavelave ai le tele o taʻitaʻi i Europa atoa, ma le faʻateleina o le lamatiaga o le faʻamaʻi mai tagata e leʻi faia tui.
Na taʻu atu e le Sui Palemia o Irish Leo Varadkar i le CNN e faapea, o tagata e le puipuia "e mafua ai le tele o faafitauli," ma matauina o Aialani "o le a le faia nei ni tapulaa" pe a maua e tagata uma le tui.
Immunodeficiency i le pito i luma
O atunuu o le konetineta o Europa na muamua aumaia tui ma amata ona tuʻuina atu i tagatanuu i masina muamua o le 2021, ae o nei atunuu o loʻo feagai ma se faʻaitiitia malie o le puipuiga.
O le mea lea na faʻaalia e ni suʻesuʻega se lua na faʻasalalau i le masina talu ai, ina ua latou faʻaalia o le puipuiga mai le puipuia o tui e lua o tui Corona mai le kamupani "Pfizer" ua amata ona paʻu pe a maeʻa le lua masina pe sili atu, e ui lava o le puipuiga mai faʻamaʻi ogaoga, falemaʻi. , ma o loo malosi pea le oti. O suʻesuʻega na aofia ai tui "Moderna" ma le "AstraZeneca", na faʻaaogaina foi i Europa, na faʻaalia ai iʻuga tutusa.
I le isi itu, o Tobias Kurth, Polofesa o le Soifua Maloloina ma le Epidemiology ma le Faatonu o le Inisetiute o le Soifua Maloloina i le Falemai o le Iunivesite o Charité i Perelini, fai mai "o le puipuiga o se tasi lea o mafuaaga o le faagesegese o le faateleina o mataupu o le falemai i tagata tui puipuia. , ae maise lava i tagata matutua, aemaise lava i tagata matutua, o i latou ia o le vaega muamua na taulaʻi atu mo tui.”
Na ia fa’ailoa e fa’apea, “o le tala fiafia, o antibodies ma sela e maua mai i le tui, e foliga mai o lo’o matua’i lelei lava, e ui lava ina fai sina fa’aitiitia o lo latou fa’atonuga,” ma ta’ua ai e puipuia ai tagata o lo’o faia tui, ae o le fa’afitauli o lo’o taoto i le le mafai. e fa'atonutonuina le tu'uina atu o fa'ama'i i isi, e ono sao i fa'ama'i Fa'ateleina le fua o manu'a.
60% o le avega o le lalolagi
Fai mai tagata popoto, e le mafai e tui na o ia ona faaitiitia le sosolo o se faamai i totonu o se atunuu.
O David Heyman, o le sa avea muamua ma Faatonu Sili o le Infectious Diseases Group i le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi ma o se polofesa i le London School of Hygiene and Tropical Medicine, fai mai "o le tui e pulea ai le numera o tagata maliliu, ae o le mea o loo tatou molimauina i aso nei o lenei siama. ua avea ma faamaʻi masani, ma ua sili atu ona salalau atu i nisi o atunuu ona o le faaitiitia o le aofaʻi o tagata maliliu.” Pulea malosi.
O loʻo maitauina o le maualuga o faʻamaʻi pipisi na faʻateleina i le masina talu ai i Europa, lea o loʻo faʻatusalia ai e tagata faʻamaʻi le 60% o le mamafa o manuʻa i le lalolagi, e tusa ai ma le Iunivesite o Johns Hopkins.