Faʻaliga
tala fou

Dengue fever.. E fa'afefea ona sosolo atu lenei fa'ama'i, o a ona mafua'aga, ma fa'afefea ona puipuia i tatou mai ai

O le fiva Dengue o se fa'ama'i viral e feavea'i e namu lea ua sosolo vave i itulagi uma WHO i tausaga talu ai nei. O le Dengue virus e feavea'i e namu fafine, o le tele lava o Aedes aegypti ma, i se tulaga maualalo, Aedes albopictus. O lea ituaiga namu e feavea'i le chikungunya, fiva samasama ma siama Zika. O le fiva Dengue e salalau i totonu o le teropika, ma o lona mamafa e eseese i le lotoifale, e tusa ai ma faʻamatalaga o le tau ma agafesootai ma le siosiomaga.

O le fiva Dengue e mafua ai le tele o fa'ama'i, e mafai ona afua mai i fa'ama'i e iai fa'ailoga laiti (atonu e le iloa e tagata o lo'o a'afia i latou) e o'o atu i fa'ailoga tuga e pei o le fulū ia i latou ua a'afia. E ui lava e le masani ona taatele le dengue, ae o nisi tagata e mafai ona a'afia i ai ma e mafai ona feso'ota'i ma le tele o fa'alavelave e feso'ota'i ma le ogaoga o le tafetoto, fa'aletonu okeni ma/po'o le tafe o le plasma. E fa'atupula'ia le a'afiaga o le oti mai fa'ama'i ma lenei fiva pe a le pulea lelei. Na muamua iloa i le limasefulu o le seneturi talu ai i le taimi na tulaʻi mai ai faʻamaʻi o le dengue fever i Thailand ma Filipaina. O le dengue ogaoga i aso nei ua aafia ai le tele o atunuu i Asia ma Amerika Latina, ma ua avea ma mafuaaga autu o le falemai ma le oti i tamaiti ma tagata matutua i nei itulagi e lua.

O le Dengue e mafua mai i le flavivirus. E fa ituaiga eseese o le siama e mafua ai le dengue, e ui ina vavalalata le tasi i le isi (DENV-1, DENV-2, DENV-3, ma DENV-4). E iai le talitonuga o le toe malosi o le gasegase mai le HIV e maua ai le puipuiga o le tagata mai le ituaiga na aafia ai, e ui o le cross-immunity na maua ina ua toe malosi mai isi ituaiga e tumau pea ma le tumau. O fa'ama'i fa'ama'i fa'atasi ma isi ituaiga fa'ama'i (fa'ama'i lona lua) e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le dengue ogaoga.

Ole fa'amaoni ole dengue e fa'asalalauina e namu
auala e fa'asalalauina ai le siama

O le Dengue e iai fa'ama'i fa'ama'i ma'oti e feso'ota'i ma fa'ama'i siama e fa. O nei serotypes e mafai ona so'oso'o fa'atasi i totonu o se itulagi, ma o le mea moni e tele atunu'u o lo'o matua fa'ama'i ma fa'ama'i uma e fa. O le fiva Dengue o lo'o i ai ni aafiaga mata'utia i le soifua maloloina o tagata ma le lalolagi ma le tamaoaiga o le atunu'u. O tagata faimalaga e a'afia i le dengue fever e masani ona feavea'i le fiva mai lea nofoaga i le isi; Pe a iai ni ve'a fa'aletonu i nei nofoaga fou, e ono fa'atumauina fa'asalalauga fa'apitonu'u.

avega o le lalolagi

I le tele o tausaga talu ai, ua matua fa'atupula'ia ai le fa'ama'i dengue i le lalolagi atoa. O le tele o mataupu e leai ni fa'aaliga po'o le vaivai ma e pulea e le tagata lava ia, o lea o le numera moni o mataupu e le o lipotia. O le tele o mataupu e le iloa foi e pei o isi ma'i fiva [1].

O se tasi o fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o lo'o iai le 390 miliona o fa'ama'i pipisi o le dengue virus i le tausaga (95% le taimi fa'atuatuaina mo le 284-528 miliona mataupu), lea e 96 miliona (67-136 miliona fa'ama'i) o lo'o i ai fa'ailoga taua tele. o le ma'i). O le isi suʻesuʻega, i ana faʻatusatusaga o le faʻateleina o le fiva dengue, o loʻo faʻaalia ai o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi i siama fiva e faʻatatau i le 3.9 piliona tagata. E ui lava i le maualuga o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi i atunuu e 129 [3], o Asia e mafatia i le 70% o lana avega moni [2].

O le numera o fa'ama'i dengue na lipotia i le WHO ua fa'atupula'ia sili atu i le 8 taimi i le luasefulu tausaga talu ai, mai le 430 505 i le 2000 i le sili atu i le 2.4 miliona i le 2010 ma le 5.2 miliona i le 2019. Ua lipotia mai maliu ua fa'atupula'ia i le va o le 2000 ma le 2015 mai le 960. 4032 maliu i le 2022 maliu, aemaise lava i le vaega laiti. O le aofaʻi o mataupu e foliga mai na faʻaititia i le 2021 ma le 19, faʻapea foʻi ma maliu na lipotia. Ae ui i lea, e leʻi maeʻa nei faʻamaumauga, ma o le faʻamaʻi COVID-XNUMX atonu na taofia ai foi mataupu mai le lipotia i le tele o atunuu.

O lenei si'itaga mata'utia i le aofa'i o numera o fa'ama'i i le luasefulu tausaga ua tuana'i ona o le suiga o faiga masani a le atunu'u mo le fa'amauina ma le lipotia o fa'ama'i dengue i matagaluega o le soifua maloloina ma le WHO. Ae o loʻo faʻaalia ai foi le faʻaalia e malo i le mamafa o le fiva dengue ma le taua o le lipotia o lana avega.

Fa'asoaina o le fiva Dengue ma fa'ama'i pipisi

A o leʻi oo i le 1970, e na o le 9 atunuu na aafia i faamaʻi mataʻutia o le dengue. I aso nei, o le faʻamaʻi o loʻo faʻamaʻi i le silia ma le 100 atunuu i WHO Regions o Aferika, Amerika, Metitirani i Sasaʻe, Asia i Saute-Saʻe ma le Pasefika i Sisifo. O itulagi o Amerika, Asia i Sautesasae ma le Pasefika i Sisifo e sili ona afaina, faatasi ai ma Asia o loʻo tauaveina le 70% o le avega o le lalolagi.

E le gata i le faatupulaia o le numera o tagata o le faamai a o sosolo atu i nofoaga fou, ae o le a tulai mai ai foi ni mea pāpā. O lea la ua ono alia'e mai le fiva dengue i Europa; O faʻasalalauga faʻapitonuʻu o le faʻamaʻi na muamua lipotia i Farani ma Croatia i le 2010, ma faʻaulufaleina mataupu na maua i le 3 isi atunuu Europa. I le 2012, o se faʻamaʻi pipisi o le dengue fever na aliaʻe i motu o Potukale o Madeira na mafua ai le sili atu i le 2000 faʻamaʻi pipisi, ma na maua ai faʻamaʻi mai fafo i le motu tele o Potukale ma le 10 isi atunuu i Europa. Ua matauina nei e iai mataupu mama i tausaga uma i nai atunuu Europa.

O le tausaga 2019 na vaaia ai le maualuga o numera o faʻamaʻi dengue na lipotia i le lalolagi. O itulagi uma WHO o loʻo aʻafia ma faʻasalalauina le fiva dengue na faʻamauina mo le taimi muamua i Afghanistan.

O le Itulagi o Amerika na lipotia mai 3.1 miliona mataupu, lea e sili atu nai lo le 25,000 na faʻavasegaina e ogaoga. E ui lava i lenei numera mataʻutia o mataupu, o maliu na mafua mai ia i latou na itiiti ifo nai lo le tausaga talu ai.

O le faʻateleina o le numera o faʻamaʻi na lipotia i Bangladesh (000 101 mataupu), Filipaina (000 420 mataupu), Viet Nam (000 320 mataupu) ma Malaysia (000 131 mataupu) i Asia.

I le 2020, na aafia ai le dengue i le tele o atunuu, faatasi ai ma le faateleina o numera na lipotia i Ekuatoa, Initonesia, Pasila, Bangladesh, Taialani, Timor-Leste, Atu Kuki, Sri Lanka, Sigapoa, Sudan, Mayotte (Farani), Maldives, Mauritania, Nepal, Initia ma Yemen. I le 2021, o loʻo faʻaauau pea ona aʻafia le fiva dengue i Parakuei, Pasila, Peru, Atu Kuki, Motu o Reunion, Filipaina, Viet Nam, Fiti, Kolomupia, Kenya ma Initia.

O le faʻamaʻi COVID-19 o loʻo tuʻuina atu ai le mamafa tele i le tausiga o le soifua maloloina ma le pulega. Ua fa'amamafaina e le WHO le taua o le fa'atumauina o taumafaiga e puipuia, su'esu'eina, ma togafitia fa'ama'i pipisi e pei o le dengue ma isi fa'ama'i fa'ama'i pipisi i le taimi o lenei fa'ama'i, lea ua va'aia ai le fa'atupula'ia o le numera o fa'ama'i i le tele o atunu'u, ma atili fa'aaafia ai tagata nonofo i le taulaga. i nei faama'i. . O le tu'ufa'atasiga o a'afiaga o le fa'ama'i COVID-19 ma le fiva dengue e mafai ona o'o atu ai i a'afiaga ogaoga mo tagata vaivai.

fa'ama'i pipisi

E feavea'i e ala ile pa'u ile utia e namu

O le siama e feaveai i tagata e ala i u a namu fafine ua aafia, aemaise lava o le ituaiga o Aedes aegypti. O isi ituaiga o namu Aedes e mafai fo'i ona avea ma so'o o le fa'ama'i, ae la'ititi lo latou sao i le fa'ama'i pe a fa'atusatusa i le Aedes aegypti.

A uma ona fafaga le namu i le toto o se tagata ua a’afia i le dengue virus, ona fa’ateleina lea o le siama i totonu o lona gutu a’o le’i o’o atu i totonu o ona a’au lona lua, e aofia ai ma ona fuifui. O le taimi e fa'aalu e le namu mai le inuina o le siama e fa'ao'o moni atu ai i se tagata fou e ta'ua o le vaitaimi fa'ato'a i fafo. O lenei vaitaimi e tusa ma le va o le 8 ma le 12 aso pe afai o le vevela o le siosiomaga e i le va o le 25 i le 28 tikeri Celsius [4-6]. O fesuiaiga i le vaitaimi o le incubation i fafo e le gata ina afaina i le vevela o le siosiomaga; Ae, o le tele o mea e pei o le tele o fesuiaiga o le vevela i aso taitasi [7, 8], o le genotype o le siama [9] ma le amataga o siama [10] e mafai foi ona suia le taimi e alu ai se namu e feaveaia ai. O le taimi lava e fa'ama'i ai le namu, ona mafai loa lea ona ia fa'asalalauina le siama i lona olaga atoa.

Fesoasoani mai le tagata i le namu

E mafai ona a'afia namu ile fiva dengue mai tagata o lo'o iai le virusi io latou toto. Atonu o se tagata ua a'afia ile fiva dengue fa'ailoga, o se tagata e le'i fa'aalia fa'ailoga o fa'ama'i, po'o se tagata fo'i e leai ni fa'ailoga [11].

O le fa'ama'i e mafai ona feavea'i mai tagata i namu i le lua aso a'o le'i maua e le tagata auga [5, 11], ma le lua aso talu ona te'a le fiva [12].

O le avanoa e maua ai e le namu le faʻamaʻi e faʻateleina i le maualuga o le i ai o siama i totonu o le toto i le toto o le tagata maʻi ma le maualuga o le vevela o lona tino. I le faʻatusatusaga, o le maualuga o le toto maualuga o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi dengue e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamaʻi o le namu (Nguyen et al. 2013 PNAS). O le siama e tumau pea i le toto o le tele o tagata mo le va o le 4 ma le 5 aso, ae o lona ola e mafai ona oʻo atu i le 12 aso [13].

Fa'aliliuina o fa'ama'i mai le tina i le pepe

Ole auala autu ole fa'asalalauina ole siama ole dengue ile va o tagata e ala ile namu. Peita'i, o lo'o iai fa'amaoniga o lo'o fa'ailoa mai ai le ono feavea'i o le virusi mai le tina (tama'ita'i ma'itaga) i lana tama, e ui lava e foliga mai e maualalo le fua o le fa'asalalauina o le virusi mai le tina i le fetus, ona o le a'afiaga o le fa'ama'i i lea auala. e foliga mai e fesoʻotaʻi ma le taimi o faʻamaʻi pipisi o le dengue i le taimi o le maitaga [14-17]. Afai ua pisia le tina i le dengue virus i le taimi o le maitaga, e ono fanau vave lana pepe ma e ono mafatia i le maualalo o le mamafa o le fanau mai ma le faaletonu o le fetal [18].

isi auala o felauaiga

E seasea maua ni fa'asalalauga e ala i oloa toto, foa'i totoga ma tu'i toto ua lipotia mai. E fa'apena fo'i, ua fa'amauina fo'i fa'amaumauga o fa'ama'i fa'ama'i i le namu.

Vector si'osi'omaga

O le namu Aedes aegypti o le mafua'aga autu lea o le fiva dengue. E mafai ona fa'atupuina i totonu o koneteina fa'anatura e pei o pu o la'au ma la'au bromeliad, ae ua fa'afetaui i nofoaga i le taulaga ma fa'atupu fa'ato'a i totonu o koneteina e faia e tagata, e aofia ai pakete, ipu omea, koneteina lafoa'i, pa'u fa'aaoga, tane vai, ma isi. ua avea ai le dengue ma faama'i natia i totonu o taulaga e to'atele tagata. E fafaga le namu i le ao; O ona vaitaimi tui e maualuga i le taeao po ma le afiafi a o lei goto le la [19]. O le namu Aedes aegypti fafine e utia fa'atele i le va o vaitau ta'i lua e tu'u ai ona fua, lea e o'o atu ai i vaega o tagata ua a'afia [20]. A tu'u loa, e mafai ona ola nei fuamoa mo ni nai masina i tulaga mago ma fofoa pe a fa'afeso'ota'i ma le vai.

Aedes albopictus, ose fa'ama'i lona lua o le dengue fever, e fa'ama'i i le silia ma le 32 setete i le Iunaite Setete o Amerika ma sili atu i le 25 atunu'u i le itulagi Europa, e mafua ona o fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo i pa'u fa'aaogaina (le nofoaga e tupuga mai ai namu) ma isi. oloa (e pei ole clematis). E mana'o e fa'atupu i nofoaga e latalata i togavao mafiafia, e aofia ai ma fa'ato'aga, ma e feso'ota'i ma le fa'ateleina o fa'ama'i pipisi i tagata faigaluega i nu'u i tua, e pei o i latou i fa'ato'aga pa'u ma pama suau'u, ae ua fa'aalia fo'i le fa'atupuina i le taulaga. Aedes albopictus o loʻo faʻaalia i lona malosi maualuga e faʻafetaui ai, ma o lona lautele faʻasalalau faʻafanua e faʻatatau i lona gafatia e tatalia le maualalo o le vevela, pe o se fuamoa poʻo se namu matua [21, 22]. E tutusa ma le Aedes aegypti, Aedes albopictus e lele i le ao ma e faʻatapulaʻaina le numera o faʻamaʻi ua taʻua o le faʻamaʻi muamua o le dengue virus i totonu, i tulaga e le o iai pe o iai i ni numera maualalo [23, 24] Aedes aegypti. .

Uiga fa'ama'i (fa'ailoga ma fa'ailoga)

E ui lava o le tele o fa'ama'i o le dengue fever e leai ni fa'aaliga po'o fa'atasi fo'i ma fa'ailoga vaivai, ae o lo'o fa'ailoa mai ose ma'i tuga, pei o le fulū lea e a'afia ai pepe, tamaiti laiti ma tagata matutua, ae e seasea oti. O fa'ailoga o le fa'ama'i e masani ona i'u i le 7-4 aso pe a mae'a se vaitaimi fa'aa'ai o le 10-25 aso ma pe a uma ona utia le tagata e se namu ua pisia [25]. Ua fa'avasegaina e le Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi le fiva dengue i ni vaega autu se lua: dengue (e iai/e aunoa ma ni fa'ailo) ma le dengue ogaoga. O le fa'avasegaina o le dengue e pei o fa'ailoga lapata'i pe leai fo'i ua fa'amoemoe e fesoasoani i foma'i e fa'ata'ita'i tagata mama'i e mana'omia le falema'i, fa'amautinoa le tausiga ma fa'aitiitia le lamatiaga o le dengue sili atu ona ogaoga [XNUMX].

fiva dengue

E tatau ona masalomia le Dengue pe a maua se tagata i le fiva maualuga (40°C/104°F) faatasi ai ma faailoga nei e lua i le taimi o le fiva (7-XNUMX aso):

  • tiga tiga le ulu
  • Tiga i tua o mata
  • tiga musele ma sooga
  • Faivale
  • pua'i
  • fulafula fua
  • Pa'u pa'u

Ma'i dengue

O le tagata maʻi e masani lava ona ulufale i le tulaga e taʻua o le tulaga ogaoga i totonu o le 3 i le 7 aso talu ona amata faʻamaoniga o le maʻi. I totonu o le 24 i le 48 itula o le vaega taua, o se vaega itiiti o gasegase e mafai ona faʻaalia le faʻafuaseʻi o le faʻaleagaina o faʻamaoniga. Ole la'asaga lea e pa'u ai le vevela ole tagata ma'i (i lalo ole 38°C/100°F) ma e ono fa'aalia ni fa'ailoga e fa'ailoa ai le ma'i dengue. O le fiva dengue ogaoga e mafai ona mafua ai ni fa'alavelave oti mai le tafe mai o le plasma, fa'aputuina o le vai, pua'a le manava, tigaina le toto, po'o le faaletonu o totoga.

O fa'ailoga nei e tatau ona va'ai iai foma'i:

  • tiga tele i le manava
  • pua'i faifai pea
  • manava vave
  • E tafe toto aulamu po o isu
  • atuatuvale
  • fa'afefe
  • Hepatomegaly
  • Ole iai ole toto ile pua'iga po'o le fe'au.

Ma afai e faʻaalia e le tagata maʻi nei faʻaʻailoga i le taimi ogaoga o le faʻamaʻi, e tatau ona mataʻituina le mataʻituina i totonu o le 24 i le 48 itula ina ia mafai ai ona tuʻuina atu ia te ia le tausiga faʻafomaʻi talafeagai ina ia aloese ai mai faʻafitauli ma le ono maliu. . E tatau fo'i ona fa'aauau pea le mata'ituina i le taimi o le fa'amalologa.

Su'esu'ega

E tele auala e mafai ona fa'aoga e su'esu'e ai fa'ama'i fa'ama'i dengue. O le faʻaaogaina o metotia faʻamaonia eseese e faʻalagolago i le taimi e amata ai faʻamaoniga o le maʻi. O faʻataʻitaʻiga na aoina mai maʻi i le vaiaso muamua o le amataga o faʻamaʻi e tatau ona suʻesuʻeina e faʻaaoga ai metotia o loʻo faʻamatalaina i lalo.

Faiga fa'aesea virus

O le siama e mafai ona vavae ese mai le toto i nai aso muamua o faʻamaʻi. O auala eseese mo le fa'atinoina o le su'esu'ega o le transcriptase-PCR o lo'o avanoa ma o metotia su'ega fa'asino. Ae ui i lea, e manaʻomia meafaigaluega faʻapitoa ma aʻoaʻoga a tagata faigaluega e faʻatino nei suʻega.

E mafai foi ona iloa le siama e ala i le suʻeina o polotini na te gaosia, e taʻua o nonstructural proteins 1. O loʻo i ai faʻatau pisinisi faʻataʻitaʻiga vave faʻataʻitaʻiga e avanoa mo lenei faʻamoemoe e naʻo le 20 minute e tamoe ai e iloa ai se taunuuga ma e le manaʻomia ni metotia faʻapitoa poʻo meafaigaluega.

auala serological

O metotia serological e pei ole enzyme-linked immunoassays e mafai ona fa'amaonia le iai o fa'ama'i lata mai pe ua mavae e ala ile su'eina o fa'ama'i fa'ama'i dengue. IgM antibodies e mafai ona iloa i le tasi le vaiaso talu ona faʻamaʻi, ma e mafai lava ona iloa mo le tusa ma le 3 masina, ma o latou i ai e faʻaalia ai se faʻamaʻi lata mai o le dengue virus. IgG antibodies e umi se taimi e fausia ai i ni vaega ma tumau i le tino mo le tele o tausaga. Ole iai ole IgG antibodies e fa'ailoa mai ai se fa'ama'i muamua ile virus dengue.

togafitiga

E leai se togafiti fa'apitoa mo le dengue. E tatau i tagata gasegase ona malolo, inu vai ia lava ma saili fautuaga faafomai. Faʻalagolago i faʻamaʻi faʻamaʻi ma isi tulaga, e mafai ona auina atu tagata mamaʻi i le fale pe tuʻuina atu i le falemaʻi mo le pulega pe ono manaʻomia togafitiga faʻafuaseʻi poʻo le faʻafeiloaʻi faʻanatinati [25].

O tausiga lagolago e pei ole antipyretics ma fa'ama'i tiga e mafai ona tu'uina atu e pulea ai fa'ailoga o le tiga o maso, tiga ma le fiva.

  • Acetaminophen po'o le paracetamol o filifiliga sili ia e maua mo le togafitia o nei fa'a'ailoga.
  • E tatau ona e aloese mai le tagofia o vailaʻau e le faʻamaʻi faʻamaʻi, pei ole ibuprofen ma aspirin. O nei vailaʻau faʻamaʻi e galue e ala i le faʻaitiitia o platelets i totonu o le toto ma e ono faʻaleagaina ai le faʻamaʻi i le tulaga o lenei faʻamaʻi ma lona ono mafai ona tafetoto.

Mo le dengue ogaoga, e mafai ona faasaoina ola faʻafetai i le tausiga faʻafomaʻi o loʻo tuʻuina atu e fomaʻi ma tausimaʻi ma le poto masani i taunuuga ma tulaga o le faʻamaʻi - o ia tausiga e faʻaitiitia ai le maliu i lalo ifo o le 1% i le tele o atunuu.

Tuiina o le fiva dengue

O le tui muamua o le dengue, Dengvaxia® (CYD-TDV) na fausia e le Sanofi Pasteur Vaccine Laboratory, na laiseneina ia Tesema 2015 ma ua maua nei le faʻatagaina faʻatonutonu mo le faʻaaogaina i atunuu e 20. Ia Novema 2017, na fa'asalalau ai fa'ai'uga o se isi su'esu'ega i tua o le tulaga serostatus o le tui i le taimi o le tui. O le au'ili'iliga na fa'aalia ai o le vaega laititi o tagata na auai i le fa'ata'ita'iga na maua i le sero-negative i le taimi o le latou tui muamua na sili atu le lamatiaga i le dengue ogaoga ma le taofia i le falema'i mo le dengue nai lo tagata e le'i faia. O le mea lea, o le fa'aogaina o le tui CYD-TDV e fa'amoemoe mo tagata o lo'o nonofo i nofoaga fa'ama'i i le va o le 9 ma le 45 tausaga o lo'o i ai a itiiti ifo ma le tasi le fa'ama'i pipisi o le dengue virus i le taimi ua tuana'i. O lo'o su'esu'eina nisi o sui tauva mo le dengue fever.

Ole tulaga ole WHO ile tui ole CYD-TDV [26]

O se pepa o tulaga o le WHO (Setema 2018) i Dengvaxia [26] o loʻo taʻua ai o le tui CYD-TDV dengue faʻamaʻi ola ua faʻamaonia le aoga ma le saogalemu i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi na faia i tagata na maua muamua i le dengue virus (sero-positive tagata). O atunu'u o lo'o manatu ole tui o se vaega o a latou polokalame o le dengue ua fautuaina e fa'aoga se ta'iala mo le su'esu'eina muamua o tui. E tusa ai ma lenei ta'iala, o le tui i lenei tui e fa'atapula'a i tagata o lo'o iai fa'amaoniga o fa'ama'i muamua o le dengue (fa'atatau i su'esu'ega o le antibody po'o fa'amaumauga o fa'ama'i fa'amaonia i falesuesue i aso ua mavae). O fa'ai'uga e uiga i le fa'atinoina o le ta'iala mo le fa'ata'ita'iga a'o le'i faia tui o le a aofia ai se su'esu'ega malosi i le atunu'u, e aofia ai le iloiloina o le ma'ale'ale ma le fa'apitoa o su'ega avanoa, fa'amuamua i le lotoifale, fa'ama'i fa'ama'i dengue fa'apitoa a le atunu'u, fua faatatau ile falema'i febrile ma le gafatia ole tui ole CYD. TDV ma su'ega su'ega su'ega e lua.

E tatau ona manatu le tui o se vaega o se ta'iala tu'ufa'atasi e puipuia ma pulea le dengue. O lo'o iai le mana'oga fa'anatinati e usita'i i isi faiga uma e puipuia ai fa'ama'i, e pei o faiga fa'amautu lelei ma le tausia lelei o le fa'atonutonuina o ve'a. O tagata ta'ito'atasi, e tusa lava pe na tui pe leai, e tatau ona saili vave togafitiga faafoma'i pe a maua ni fa'ailoga e pei o le dengue fever.

tulaga lamatia

O se fa'ama'i muamua ile fiva dengue e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o tagata ta'ito'atasi ile fa'ama'i tuga ole dengue.

O le fa'atūlagaina (aemaise lava le le fa'atulafonoina) e feso'ota'i ma le fa'asalalauina o fa'ama'i pipisi o le dengue e ala i le tele o mea fa'ale-agafesootai-si'osi'omaga: aofa'i o le faitau aofa'i, femalaga'iga o tagata, avanoa i se punavai fa'alagolago, faiga fa'aputu vai, ma isi.

E fa'alagolago fo'i i le silafia e le faitau aofa'i o tagata, uiga ma aga masani o le dengue, fa'atasi ai ma le fa'atinoina o galuega masani, fa'aauau le pulea o ve'a i totonu o nu'u.

O le mea la lea, e mafai ona suia tulaga lamatia o faama'i ma suia i suiga o le tau i le teropika ma subtropics, ma e mafai ona fetuutuunai veve i tulaga fou o le siosiomaga ma le tau.

Puipuia ma le pulea o faama'i

Afai e te iloa ua e maua i le dengue, ia fa'aeteete ia 'alofia le toe utia e namu i le vaiaso muamua o lou ma'i. Atonu o lo’o ta’amilo le virusi i lou toto i lea taimi, ma avea ai ma auala e feavea’i ai le virusi i iniseti fou mai namu e le mafai ona feavea’i lona fa’ama’i, e fa’asolosolo atu ai i isi tagata.

O le latalata i nofoaga e fafaga ai namu e feavea'i ai le faama'i i mea e nonofo ai tagata, o se tasi lea o itu e sili ona mata'utia ma taua mo le dengue. I le taimi nei, e tasi lava le auala autu mo le puleaina ma le puipuia o le pipisi o le dengue virus, ma o le puleaina lea o namu e feaveaʻi ai le faʻamaʻi. O le auala lenei e ausia ai lenei mea:

  • Puipuia le fa'atupuina o namu e ala i mea nei:
    • puipuia namu mai le maua o latou nofoaga e tu'u fuamoa e ala i le faia o le puleaina o le siosiomaga ma suiga;
    • lafoa'i sa'o o otaota malo ma ave'ese nofoaga na faia e tagata e mafai ona aoina ai le vai;
    • O pusa e teu ai vai i totonu o aiga e ufiufi, fa'aagaaga ma fa'amama i vaiaso ta'itasi;
    • le fa'aogaina o iniseti talafeagai i totonu o pusa e teu ai vai i fafo;
  • O mea nei e puipuia ai oe mai le utia e le namu:
    • Fa'aaogā mea e puipuia ai le fale e pei o pupuni fa'amalama, mea fa'afefete, vili, ma fumigators. O nei faiga e tatau ona mata'ituina i le aso i totonu ma fafo (fa'ata'ita'iga a'o i le galuega/a'oga), aua e utia e le namu i le ao;
    • E fautuaina le ofuina o lavalava e fa'aitiitia ai le pa'u i le namu;
  • Auai o nuu ma afioaga:
    • fa'aa'oa'o le atunu'u i le mata'utia o fa'ama'i e feavea'i e namu;
    • Fa'atasi ma le atunu'u e fa'aleleia atili le auai o tagata ta'ito'atasi ma fa'aputuga mo le fa'atonutonuina o ve'a gafataulimaina;
  • Mataitu lelei namu ma siama:
    • E tatau ona fa'atino le mata'ituina o le fa'atupuina o ve'a ma le mata'ituina lelei e fa'amautu ai le aoga o fa'alavelave fa'atonutonu.
    • Le mata'ituina lelei o fua faatatau o le fa'atupuina o siama i le namu fa'atasi ma le su'esu'eina lelei o le fa'aputuga;
    • E mafai ona tu'ufa'atasia le mata'ituina o Vector ma le mata'ituina o falema'i ma le siosiomaga.

E le gata i lea, o loʻo faʻaauau pea suʻesuʻega i le tele o vaega o tagata galulue faʻava-o-malo i le sailia o meafaigaluega fou ma taʻiala fou e fesoasoani i le taumafaiga a le lalolagi e taofi le faʻasalalauina o le dengue. O loʻo faʻamalosia e le WHO le tuʻufaʻatasia o auala faʻatautaia o vete ina ia mafai ai ona faʻatinoina, faʻaleleia lelei ma faʻaogaina faʻapitonuʻu faʻalavelave faʻatonutonuina.

Tusitusiga fesoʻotaʻi

Alu i luga faamau
Fa'asoa nei e aunoa ma se totogi ma Ana Salwa E te mauaina muamua a matou tala fou, ma o le a matou lafoina atu ia te oe se faʻamatalaga o mea fou taitasi leai Faʻamatalaga
Social Ala o Faasalalauga Autu Lomiga Faʻamalosia e: XYZScripts.com