Palu

O galu vevela e a'afia ai lou moe ma lou soifua maloloina

O galu vevela e a'afia ai lou moe ma lou soifua maloloina

O galu vevela e a'afia ai lou moe ma lou soifua maloloina

O galu vevela tele e le talafeagai mo le moe, ona o lo latou faʻateleina ona o suiga o le tau atonu o se mafuaʻaga o le le lava o le moe e afaina ai le soifua maloloina.

E iai le faamoemoe o le a molimauina e le tele o atunuu i Sisifo ma Europa Tutotonu i aso a sau se galu vevela o le a le masani ai mo lenei vaitau o le tausaga, ma e ono faatapulaaina ai le mafai e le toatele ona momoe.

I lenei tulaga, o se tagata suʻesuʻe i neuroscience i le "College de France", Armel Ranciak, na ia taʻu atu i le "Agence France Presse" e faapea "o le fiafia i le moe lelei e mafai ona oʻo atu i tapulaa o le 28 tikeri Celsius, ae o le vevela e sili atu ona maualuga, lea e maua ai le moe. sili atu ona faigata.”

O le faiʻai, lea e aofia ai neu e faʻatonutonu le vevela o le tino ma le moe, ma e fesoʻotaʻi vavalalata, e matua maaleale i le vevela. O le maualuga o le vevela e siitia ai le vevela tutotonu ma faʻagaoioia faiga faʻalavelave.

Faatasi ai ma tulaga mo le moe loloto o le faʻaitiitia o le vevela o le tino. "I le vevela tele o le tau, o le faʻalauteleina o vaʻa toto i totonu o le paʻu e le aoga, ma faʻaitiitia le vevela, lea e faʻatuai ai le moe," o le tala lea a Ranciak.

O le maualuga o le vevela i le po e faʻateleina ai le avanoa e ala ai ma faʻalavelave ai le moe loloto.

Na faamatala e le tagata suʻesuʻe e faapea "i le faaiuga o se taamilosaga, e masani ona ala le tagata ma faigata ona toe foi i le moe," ona o le tino e taumafai e "taofi se vaega o le lamatiaga o le vevela."

E ui e le o tagata uma e manaʻomia le aofaʻi tutusa o le moe i aso uma, ona o lenei manaʻoga e eseese e tusa ai ma le matua, o le tele o tagata e manaʻomia i le va o le fitu ma le iva itula.

O se suʻesuʻega na lomia i le 2022 na faʻaalia ai i le luasefulu tausaga muamua o le luasefulu-mua o le seneturi, na leiloa e tagata le averesi o le 44 itula o le moe i le tausaga pe a faʻatusatusa i vaitaimi muamua.

E tusa ai ma le siʻitia o le vevela e mafua mai i suiga o le tau, o le "paʻu" i itula moe mo tagata taʻitoʻatasi e mafai ona oʻo atu i le 50 ma e oʻo lava i le 58 itula i le tausaga i le faaiuga o le seneturi, e tusa ai ma le suʻesuʻega, lea na faʻatonuina e Kelton Minor o le Iunivesite o Copenhagen ma e faʻavae i luga o faʻamaumauga mai le sili atu i le 47 tagata mai atunuu e fa. Ua faʻapipiʻiina konetineta i taulima atamai.

"aafiaga leaga"

O le le lava o le moe pe a faatusatusa i le manaoga o le tagata i lenei vaega o le a afaina ai le malosi o le tino e toe faʻafoʻi ai ana gaioiga.

"O le moe e le o se mea taugata, ae o lona paleni o se mataupu faigata tele ma o le le lava o le tino e mafua ai aʻafiaga leaga," o le tala lea a Ranciak.

I se faatalanoaga ma Agence France-Presse, o le fomaʻi sili i le Institute of Biomedical Research of the French Armed Forces, Fabien Sauvier, fai mai o aʻafiaga autu o le leai o se moe i se taimi pupuu o le "mafaufau", o lona uiga, "moe." , vaivai, lamatia o manu'a i le galuega po'o se fa'alavelave tau ta'avale, ma le leai o se onosa'i.” ".

Ae mo le umi, o le le lava o le moe i taimi uma ma faaumiumi e taitai atu ai i se "aitalafu" leaga, e le gata mo vaega vaivai e pei o tagata matutua, tamaiti ma i latou o loʻo i ai faʻamaʻi faʻamaʻi.

Ma na lapataia e le neuroscientist e faapea "o le le lava o le moe e aafia ai le metabolism o le tagata, ma faʻaalia ai o ia i le mamafa, maʻi suka, faʻamaʻi fatu, poʻo faʻamaʻi neurodegenerative e pei o le Alzheimer's."

O aitalafu moe e fa'aitiitia ai fo'i le tete'e atu i fa'alavelave ma fa'atuputeleina ai le fa'aletonu o le mafaufau.

E faapefea ona lelei le moe a le tagata i le vevela?

Na talitonu Souvier e faapea o le vaifofō “e lē ala i le ea malulu e pei ona malilie i ai,” ae na i lo lea, “e tatau i se tagata ona suia muamua ana masaniga, e pei o le moe i ofu mama ma le savili i le tele e mafai ai, ma isi mea.” e le mana'omia le vevela o le potu i le va o le 18 ma le 22 tikeri Celsius, aua o le vevela o le va o le 24 Ma le 26 tikeri Celsius ua lava.

Na ia faailoa mai e faapea o le “acclimatization” i le maualuga o le vevela “e alu i le va o le 10 ma le 15 aso,” e tusa ai ma aafiaga o tagata fitafita o loo faia ni misiona i atunuu vevela.

Mo lana vaega, fai mai Ranciak, "E tatau ona tatou faʻamalosia auala e faʻatagaina ai lo tatou vevela e fesuisuiai i taimi o taamilosaga o le ao ma le po, ma faʻaumatia pe faʻatapulaʻaina mea uma e afaina ai le moe."

O fa'ata'ita'iga o ia mea e aofia ai le ta'ele malulu, ae aua le tele, fa'amalositino, ae aua le tuai ina ia aua ne'i si'itia tele le vevela, ma fa'agata le inu vai e afaina ai le moe, e pei o le kofe.

E iai fo'i se sao o le fa'amoe i le faiga o le moe, ona o nisi fa'ama'i e fa'aputu atili ai le vevela, e tusa ai ma Souffe.

Ina ia faʻaitiitia le le lava o le moe i le po, na fautuaina e le fomaʻi le faia o ni "moe pupuu pe a ma le 30 minute."

Va'aiga o le horoscope a Maguy Farah mo le tausaga 2023

Ryan Sheikh Mohammed

Sui Pule Sili ma le Ulu o le Matagaluega o Fegalegaleaiga, Bachelor of Civil Engineering - Topography Department - Tishreen University Aʻoaʻoina i le atinaʻeina o le tagata lava ia

Tusitusiga fesoʻotaʻi

Alu i luga faamau
Fa'asoa nei e aunoa ma se totogi ma Ana Salwa E te mauaina muamua a matou tala fou, ma o le a matou lafoina atu ia te oe se faʻamatalaga o mea fou taitasi leai Faʻamatalaga
Social Ala o Faasalalauga Autu Lomiga Faʻamalosia e: XYZScripts.com