Hlala kude nobisi olungumgubo lweentsana
Hlala kude nobisi olungumgubo lweentsana
Hlala kude nobisi olungumgubo lweentsana
Uphononongo lwakutsha nje luveze, namhlanje, ngoLwesine, ukuba uninzi lwezibonelelo zempilo ezikhuthazwayo kubisi lweentsana azisekelwanga kulo naluphi na uphando lwezenzululwazi oluthembekileyo, olubonisa ukuba ukuthengiswa kwalo kusekelwe kumabango alahlekisayo.
Uphononongo lwapapashwa kwiveki emva kothotho lwamanqaku kwijenali yenzululwazi iLancet efuna umthetho ongqongqo kushishino lweentsana olungumgubo.
La manqaku atyhola abavelisi ngokuxhaphaza uloyiko lwabazali abatsha ekuthengiseni kwabo iimveliso zabo, ngokuzama ukubeyisela ukuba bangancancisi.
Abasemagunyeni kwezempilo, bekhokelwa nguMbutho wezeMpilo weHlabathi, bacebisa ukwamkelwa kokuncancisa ngenxa yeenzuzo zakho zempilo ebantwaneni.
Amabango alahlekisayo
UDaniel Monblit, uMhlohli oHloniphekileyo kwiKholeji yase-Imperial yaseLondon, owabhalisa uphando olutsha olupapashwe kwijenali yezonyango ye-BMJ, uvumile ukuba ubisi olungumgubo kufuneka luhlale lulolona khetho koomama abangakwaziyo okanye abangafuniyo ukuncancisa.
Nangona kunjalo, uxelele i-Agence France-Presse, "Sichasa kakhulu ukuthengiswa okungafanelekanga kwefomula yeentsana, njengoko kusekelwe kumabango alahlekisayo angaxhaswanga naluphi na ubungqina obuqinileyo," ebiza ukupakishwa okungathathi hlangothi ngaphandle kwezityholo ezinjalo.
Amazwe ali-15
Ekunye neqela labaphandi bamazwe ngamazwe, uMonblatt waphonononga iingxoxo zempilo ezisetyenziswa ziiwebhusayithi zabenzi bobisi olungumgubo lweentsana kumazwe ali-15, kuquka iUnited States, i-Indiya, iBritane neNigeria, ukuthengisa iimveliso ezingama-608.
Ezi ngxoxo zigxininisa ukuba ezi mveliso zineengenelo ekukhuleni komntwana, ekukhuleni kobuchopho nasekuqiniseni amajoni akhe omzimba.
Kodwa uphononongo olupapashwe namhlanje luphawula ukuba isiqingatha seemveliso abaphandi bazijongayo azizange zidibanise izibonelelo zezempilo ezibangwayo kwisithako esithile, kwaye ikota yesithathu yaloo mveliso ayizange ichaze nayiphi na inkcazo yenzululwazi engqina kwezi nzuzo.
Iimvavanyo ezixhaswa ngemali ngabenzi befomula yeentsana
Izilingo zeklinikhi ezirekhodiweyo ebantwini zenziwa kuphela kwi-14 yeepesenti yeemveliso ezibandakanyiweyo kwisifundo, kodwa kukho amathuba aphezulu okuba i-bias yachaphazela i-90 yepesenti yolu vavanyo, njengoko kungekhona yonke idatha echaphazelekayo ekhankanywe, kwaye akukho ziphumo zovavanyo eziye zafunyanwa. ayikukhuthazi ukuthengisa imveliso, ngokutsho kophononongo.
Uphononongo luqwalasele ukuba eyona nto ibalulekileyo kukuba ama-90 epesenti yolu lingo lwezonyango axhaswa ngemali okanye anxulumene necandelo lokwenziwa kobisi olungumgubo lweentsana.