Nova strategija za borbu protiv korona virusa
Nova strategija za borbu protiv korona virusa
Nova strategija za borbu protiv korona virusa
Kako globalni napori nastavljaju da otkrivaju više o misterijama virusa Corona, koji je iscrpio čovječanstvo tokom dvije godine, ostavivši više od 4 miliona smrtnih slučajeva, švedski istraživački tim osmislio je novu strategiju koja se može koristiti u borbi protiv Covida 19, bazirane na „izgladnjivanju virusom”, nakon njihovog uspjeha u identifikaciji puteva reprezentacije.Glavna namirnica koja može regulisati njegovu reprodukciju, prema rezultatima studije objavljene u petak u časopisu „Molecular and Cellular Proteins”.
Dok se virus širi, otimanjem metaboličkih puteva ćelije domaćina, što mu daje veću sposobnost reprodukcije, i korištenjem uzoraka krvi od 41 oboljelog od bolesti i njihovom analizom korištenjem različitih tehnika, uključujući metabolizam plazme, istraživački tim sa Instituta Karolinska u Švedskoj identifikovali su ulogu virusa Glavni metabolički putevi kroz koje virus ulazi u plućno tkivo.
Prvobitno zapažanje na pacijentima Covid-19 tokom pandemije ukazalo je na vezu između težine bolesti i metaboličkog poremećaja sa visokim nivoom masti u krvi. Istovremeno, metabolizam je veoma individualan proces i na njega utiče vrijeme prema više faktora, uključujući godine i spol Prehranu i način života.
Osim toga, istraživači su otkrili da su glikoliza i glutaminoliza metabolički putevi koje virus preferira kada napada pluća, a oba su bitni procesi u opskrbi ćelijske energije i funkcioniranju.
Sa svoje strane, Ojwal Nyugi, istraživač na Odsjeku za laboratorijsku medicinu na Institutu Karolinska i koautor studije, rekao je u izvještaju objavljenom na web stranici instituta u vezi s objavljivanjem studije: „Naši rezultati pokazuju da kada virus inficira ćelije pluća, glikoliza i degradacija glutamina igraju važnu ulogu u njegovom širenju i rastu.” I (izgladnjivanjem virusa) blokiranjem ovih puteva možemo ograničiti njegovu reprodukciju.” Drugi ključni nalaz studije je biomarker težine bolesti, povezan s metaboličkim putem virusa.
Dodao je: "Identifikovali smo ugljikohidrate i manozu kao biomarker ozbiljnosti bolesti." A "manoza" je monosaharid koji pripada grupi šećera poznatih kao "heksoza", odnosno šećera koji u svojoj molekularnoj strukturi sadrže šest atoma ugljika.