Dijeta čini da dobijete mnogo masti

Kao neko ko piše o hrani i zdravlju, ponekad pitam o modernom ekvivalentu zdravstvene krize uzrokovane pušenjem. Šta radimo sada kada ćemo se užasnuti unazad, pitajući se 'kako nismo vidjeli štetu'?

Moj odgovor je dijeta. Mislim da će se za 50 godina naši unuci pitati zašto smo mislili da je kratkotrajno gladovanje efikasan način da trajno promijenite svoju težinu. Mogli bi nas pitati i kako smo postali toliko opsjednuti stvaranjem nevjerovatnih raznolikih ljudskih tijela potpuno istog oblika i veličine.

Gotovo polovina nas će isprobati dijetu za mršavljenje. Istraživanja pokazuju da će većina ljudi koji su na dijeti na kraju povratiti sve izgubljene kilograme, a većina će završiti teže nego prije. Dugoročne studije ponašanja su pokazale da je dijeta jedan od najjačih pokazatelja budućeg povećanja težine. Rad na blizancima sugerira da ovaj efekat može biti uzročan. Ironično, naša opsesija smanjenjem masti uzrokuje da postanemo veći.

Iako bi nas mediji željeli da vjerujemo u nestalne sposobnosti ljudske figure, tjelesna masnoća rijetko je pod našom kontrolom. Iznova i iznova su se naši geni pokazali kao jedan od najmoćnijih prediktora koliko smo teški, a kada je hrana slobodno dostupna, težina je jedna od najproučavanijih naslijeđenih karakteristika ikada, na istom nivou kao i visina. Mnogo je fizioloških sistema koji tome doprinose. Na primjer, leptin je supstanca koju proizvodi naše masno tkivo, a kada smršavimo, nivo ovog moćnog hormona počinje da se smanjuje. Ovo ukazuje na primitivne dijelove mozga, koji nas tjeraju da jedemo više. Iako nam duži rasporedi daju iluziju kontrole, naša želja za jelom je vrlo slična našoj potrebi za disanjem. Možemo ga kontrolirati danima, sedmicama ili možda mjesecima. Ali na kraju će pobijediti glad.

Da stvar bude još gora, hormoni mogu smanjiti brzinu našeg metabolizma kao odgovor na nedostatak hrane, zatvarajući nebitne funkcije zadržavanja kalorija. Ovi režimi su razvijeni mnogo prije poznatih dijetalnih gurua, a razlika između najnovije dijete i gladovanja opasnog po život ne može se znati. Održavanje ovih kalorija vjerovatno će uzrokovati letargiju, poremećaje raspoloženja i smanjenu imunološku funkciju.

Ovi krugovi smrti mogu uzrokovati psihičku štetu, jer se neuspješne dijete bacaju kao neuspjesi u svijetu koji mršavost i kondiciju postavlja kao krajnji cilj. Umjesto da idemo prolaznim putem do neuspjeha, možda bi bilo bolje razmisliti o tome šta bi moglo poboljšati naše zdravlje, osim gubitka težine. Vježbanje, jedenje kvalitetne hrane, prestanak pušenja, poboljšanje sna i smanjenje stresa imaju moć da nas učine sretnijima i zdravijima. Ali u društvu opsjednutom mastima, takve stvari se često odbacuju kao sitnice ako ne uzrokuju gubitak kilograma.

Masnoća se smatra jedinim problemom, s nebrojenim oboljelima koji stoje u redu da prodaju svoju robu. Svi nutricionisti tvrde da imaju jedino pravo rješenje, a obećavaju da će konačno popraviti naša bolesna tijela. Ali možda pravi problem nije u tome što još nismo pronašli pravu dijetu. Možda je jednostavno naše odbijanje da prihvatimo da privremeno gladovanje nije samo efikasan način da poboljšamo svoje zdravlje.