Umjetna inteligencija može unaprijediti poslove, a ne uništiti ih

Umjetna inteligencija može unaprijediti poslove, a ne uništiti ih

Studija Ujedinjenih nacija navodi da je veća vjerovatnoća da će umjetna inteligencija poboljšati radna mjesta nego ih uništiti, u svjetlu sve veće zabrinutosti zbog potencijalnog utjecaja tehnologije.

Lansiranje ChatGBT, generativne AI platforme sposobne za rješavanje složenih zadataka na komandu, viđeno je kao prekretnica u tehnologiji koja najavljuje potencijalno radikalne transformacije na radnom mjestu.

Ali nova studija koju je objavila Međunarodna organizacija rada Ujedinjenih nacija, koja je ispitivala potencijalni uticaj ove platforme i drugih na kvantitet i kvalitet poslova, ukazuje da je većina poslova i sektora samo djelimično izložena automatizaciji.

I sugerirala je da će većina njih “najvjerovatnije biti komplementarna, a ne zamijenjena najnovijim valom generativne umjetne inteligencije kao što je ChatGPT”.

“Stoga najveći uticaj ove tehnologije vjerovatno neće uništiti radna mjesta, već uvesti potencijalne promjene u kvalitetu rada, posebno u intenzitetu rada i spontanosti”, dodala je.

Studija je pokazala da će se uticaj tehnologije uvelike razlikovati u zavisnosti od zanimanja i regiona, uz upozorenje da će poslovi na kojima rade žene biti više pogođeni od onih koje rade muškarci.

Zaključeno je da će kancelarijski rad biti najizloženiji tehnologiji, jer će gotovo četvrtina poslova biti visoko izložena, a više od polovine umjereno.

Za druge grupe poslova, uključujući one koje imaju menadžeri i tehnički stručnjaci, mala grupa zadataka će biti izložena visokoj tehnologiji i gotovo četvrtina u prosječnom obimu, prema organizaciji.

Istovremeno, analiza je pokazala da će zemlje sa visokim dohotkom doživjeti najveće uticaje automatizacije zbog velikog udjela službeničkog i poluprofesionalnog posla u distribuciji poslova.

Studija je zaključila da je 5.5% ukupne zaposlenosti u zemljama sa visokim dohotkom izloženo efektima automatizacije koja je rezultat generativne AI, u poređenju sa 0,4% u zemljama sa niskim dohotkom.

Osim toga, studija je pokazala da je zaposlenost na koju će vjerovatno utjecati automatizacija dvostruko veća za žene u odnosu na muškarce, s obzirom na veliko prisustvo žena u kancelarijskom poslu, posebno u zemljama sa visokim i srednjim prihodima.

Iako je izvještaj od ponedjeljka pokazao velike razlike u potencijalnom utjecaju gubitka posla uzrokovan AI između bogatih i siromašnijih zemalja, zaključeno je da je potencijal za gubitak posla izazvan umjetnom inteligencijom otprilike jednak u svim zemljama.

Organizacija je navela da to ukazuje na to da "sa odgovarajućim politikama, ovaj novi talas tehnološke transformacije može pružiti važne prednosti za zemlje u razvoju".

Ali je upozorila da, iako se boost može odnositi na pozitivne pomake kao što je automatizacija rutinskih zadataka kako bi se oslobodilo više vremena za rad koji je ugodniji, "može se primijeniti i na način koji ... ubrzava intenzitet rada".

U izvještaju se navodi da stoga zemlje treba da razviju politike koje će podržati "urednu i pravednu" tranziciju, naglašavajući da "rezultati tranzicije u oblasti tehnologije nisu unaprijed određeni".

Horoskop Maguy Farah predviđa za 2023. godinu