Tamaiti e latalata ile kesi ma fa'ama'i manava
Tamaiti e latalata ile kesi ma fa'ama'i manava
O su'esu'ega fou o lo'o tu'ua'ia ai le kukaina o le kesi fa'alenatura mo le tusa ma le 12% o fa'ama'i foma'i ua fa'atupu ai se felafolafoaiga e uiga i tulaga lamatia o le soifua maloloina o ogaumu umukuka, ma vala'au mo tulafono fa'amaualuga i le US.
Na taʻua e tusitala o le suʻesuʻega, o faʻaiʻuga o a latou suʻesuʻega na faʻaalia ai e tusa ma le 650 tamaiti Amerika e le maua se fomaʻi pe ana fai o latou fale e iai ni kuka eletise poʻo le faʻaogaina, pe a faʻatusatusa i aʻafiaga leaga o ituaiga kesi.
Ae ui i lea, o se tagata poto faapitoa na auai i le suʻesuʻega na faʻaalia masalosaloga e uiga i ona taunuuga ma faʻamaonia ai o le kesi e sili atu le soifua maloloina nai lo le kuka i fafie poʻo malala.
Ua faailoa mai i fuainumera fuafuaina e 3.2 miliona tagata maliliu i tausaga taʻitasi ona o le faaleagaina o le ea i aiga, aemaise lava i atunuu tau atiaʻe.
O le suʻesuʻega a Amerika, lea na iloiloina e tagata tomai faapitoa i le masina talu ai, na lomia i le "The International Journal of Environment Research and Public Health."
O le suʻesuʻega na faʻavae i luga o le faʻatusatusaina o le lamatiaga o le sela i totonu o fale o loʻo i ai kuka kesi, faʻapea foʻi ma faʻamatalaga mai se lipoti 2013 e aofia ai suʻesuʻega muamua e 41.
Ma faatasi ai ma le tuufaatasia o fuainumera e mafua mai i le fuafuaina ma faamaumauga o le tusiga igoa i le Iunaite Setete, na faaiʻuina ai e 12.7% o maʻi fomaʻi i tamaiti i le Iunaite Setete e mafua mai i le kuka ma ogaumu kesi.
O numera tutusa na faʻaaogaina i le 2018 i suʻesuʻega e faʻaalia ai o le 12.3% o faʻamaʻi fomaʻi i Ausetalia na mafua mai i le faʻaaogaina o ogaumu kesi.
E le gata i lea, o se lipoti na tuʻuina atu i le Aso Gafua na faʻavae i luga o fuainumera lava e tasi ma faʻamaonia ai o le 12% o tamaiti faʻamaʻi fomaʻi i atunuu o Europa e mafua mai i le kukaina o ogaumu kesi.
O le lipoti, e leʻi iloiloina e tupulaga, na tuʻuina atu e le CLASS Group ma le European Alliance for Public Health.
Fa'atatau i oloa fou
O le lipoti a Europa na aofia ai faʻataʻitaʻiga komepiuta na faia e le Dutch research organization T.V. lena. po'o le "TNO" su'esu'ega o le fa'aalia i le fa'aleagaina o le ea i umukuka a aiga i Europa atoa.
O le maualuga o le nitrogen dioxide na faʻamauina na sili atu nai lo fautuaga a le Iuni a Europa ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi i le tele o taimi i le vaiaso i umukuka uma, sei vagana ai umukuka tetele o loʻo i ai masini e aveese ai le ea i fafo atu o fale.
Ua matauina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e faapea, o le nitrogen dioxide, lea e sau pe a susunuina le kesi, “o se mea filogia e fesootaʻi vavalalata ma le sela ma isi maʻi manava."
O lenei tausaga, o le a aoina e le vaega CLASSP faʻamaumauga o le ea mai le 280 umukuka i Europa atoa, i se taumafaiga e faʻamaonia taunuuga.
O le su'esu'ega e o'o mai a'o fa'amamafa tulafono mo ogaumu kesi i le Iunaite Setete. Na matauina e le sui o le CPSC Richard Trumka Jr. i se tweet Aso Gafua e faapea o le komiti o le a "mafaufau i auala eseese i tulafono fou."
Mulimuli ane, na ia faʻaopoopo mai, "E le taulaʻi e le komiti ia ogaumu o loʻo i totonu o fale, ae o faʻavae e aʻafia ai oloa faʻaonaponei."
O le American Gas Association, o se vaega faʻamalosi, na faʻasalaina le suʻesuʻega a le US, ma faʻamatalaina o le "faʻasalalauga e faʻavae i luga o le numera ma e leai se mea fou i le saienisi."
Mo lana vaega, o le faatonu o le "Rocky Mountain" Institute ma le tusitala autu o le suesuega, Brady Sales, na teena le faamatalaga a le American Gas Association. “Ioe ua na’o se faiga fa’a-matematika, ae o lo’o maua ai fuainumera e le’i o’o i ai muamua,” o lana tala lea i AFP.
"le mama"
Na lomia muamua e Rob Jackson o le Iunivesite o Stanford se suʻesuʻega e faʻaalia ai e mafai ona sola ese le methane mai ogaumu kesi tusa lava pe tape. Na ia faʻailoa mai o le suʻesuʻega a Amerika "na lagolagoina e le tele o isi suʻesuʻega na faʻamaonia ai o le manavaina o le faʻaleagaina o totonu e mafua mai i le kesi e ono mafua ai le sela."
Ae o lo'o popole tagata su'esu'e o lo'o taumafai e fa'amanino le tolu piliona tagata o lo'o kuka pea ma fa'ama'i fa'ama'i fa'aleagaina e pei o koale ma fafie.
O Daniel Pope, o se polofesa o le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa i le Iunivesite o Liverpool i Peretania, fai mai o le sootaga i le va o le sela ma le filogia mai ogaumu kesi e leʻi faʻamaonia atoatoa, e faʻaalia ai e manaʻomia nisi suʻesuʻega i lenei itu.
O Bob o se vaega o le au o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega na faʻatonuina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, ma le faʻamoemoe e aotele aʻafiaga o ituaiga suauʻu eseese e faʻaaogaina mo le kuka ma le faʻamafanafana e mafai ona maua i le soifua maloloina.
Na taʻu atu e Pope i le "Agence France Presse" o taunuuga, lea o le a lomia mulimuli ane i lenei tausaga, ua faailoa mai ai le "faaitiitia tele o tulaga lamatia" pe a lafoaia e tagata suauʻu malosi ma kerosene ae faʻaaoga le kesi.
Na ia faʻaopopoina o faʻaiʻuga na faʻaalia ai o loʻo i ai "laʻititi (tele lava le taua) aʻafiaga o le kesi pe a faʻatusatusa i le eletise i tulaga uma o le soifua maloloina, e aofia ai le sela."
I le faʻamatalaga i nei suʻesuʻega, fai mai Brady Sales o le suʻesuʻega e leʻi faʻamaonia se mafuaʻaga i le va o le foma ma le kukaina o le gas, ae na lipotia mai se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaalia o le kesi ma faʻamaʻi e faʻavae i suʻesuʻega na amata mai i le XNUMXs.
Na ia faaauau, "Ou te manatu o le le mafai e le sosaiete faavaomalo ona faailoa manino le tulaga matautia o ogaumu kesi o se faafitauli tele."