O le Moon o le tino selesitila pito sili ona latalata i le Lalolagi, ma e tele sona sao i le faʻatupuina o le ola i luga, ona o lona kalave, lea e faʻamautu ai le faʻafefe o le lalolagi i lona itu, ma e oʻo atu ai i le mautu o le tau. O le masina e taamilo solo i le lalolagi i se ala elliptical, o lea o le apogee e 405,696 km, o le pito sili lea ona mamao o le masina mai le lalolagi. Pe a latalata atu le masina i le Lalolagi, o loʻo i ai i le mamao e 363,104 km, ma o lenei vaega e taʻua o le perigee. O lona uiga o le averesi o le va o le Lalolagi ma le Moon e 384,400 km.
O le malosi o le tosoina i le va o le Moon ma le Lalolagi ua fausia e tusa ai ma le tulafono a Newton o le kalave lautele, lea e faailoa mai ai o le malosi o le tosina i le va o soo se tino e lua i le atulaulau e faʻatatau saʻo i le fua o latou mamafa, ma faʻatusatusa i le sikuea sikuea. o le mamao i lo latou va. Tatou te matauina le malosi o le malosi o le kalave a le masina i le lalolagi i le tulaga o le tai i le sami ma le sami. O le a se mea e tupu pe afai e faaitiitia le mamao i le va o le masina ma le lalolagi?
E tele mea uiga ese o le a tutupu, ma o iinei tatou te tuʻuina ai faʻataʻitaʻiga sili ona latalata e faʻavae i luga o se faʻasaienisi. O le tosina atu o le masina i le lalolagi o le a faateleina pe a faaitiitia le mamao i lo latou va, e pei ona taʻua i le tulafono a Newton o le kalave lautele. Afai e latalata tele le masina, o le a matua tele le galu o le tai, ma oo atu ai i lologa tetele o le lalolagi. O lona uiga o le mou atu o le tele o aai i lalo o le vai. O le Lalolagi lava ia o le a aafia foi i lenei kalave malosi, e ala i lona aafiaga i luga o le eleele pito i fafo o le eleele po o le ofu talaloa, ina ia oso aʻe ma paʻu. O se taunuuga o lenei gaioiga, o le a faateleina le gaioiga o le tectonic ma o le a tupu tele mafuiʻe mataʻutia ma mauga mu.
O le latalata atu o le masina i le lalolagi o le a faateleina ai le saoasaoa o le taamilosaga a le lalolagi i lona itu, e tusa ai ma le tulafono o le faasao o le malosi tulimanu. I le taimi lea, o le a afua mai afa ona o le saoasaoa o le taamilosaga o le ea. Ma o le aso i le lalolagi o le a puupuu.
I le tagata matamata, o le a foliga tele le masina pe a latalata i le Lalolagi, lea e poloka ai ave o le la. O lea, o le a avea ma mea masani le gasetoto o le la.
Ma afai e latalata mai le masina, ma oo atu i le mea ua taʻua o le “Roche limit” (o le mamao lea e tumau ai pea se tino faaselesitila i lona kalave pe a latalata atu i se isi tino), o le a malepe ma malepe le masina ona o le malosi o le tai. mai le kalave o le paneta. O nei vaega malepelepe o le a fausia mama i le lalolagi, pei o Saturn. Peitaʻi, e leʻi umi ae paʻuʻū ia vaega i le Lalolagi e pei o le faitau afe o asteroids.
O le mea moni, o se mea e talitutusa ma lenei faʻalavelave mataʻutia na tupu i totonu o la tatou la. I le 1992 o le kometa Shoemaker-Levy 9) na latalata atu ia Jupiter ma sili atu i le Roche tapulaa o Jupiter, ma malepe i le sili atu ma le luasefulu vaega, lea na amata ona taamilo i ai, ona paʻu ai lea o le tasi i le isi i luga o Jupiter i le 9 TA. O lona malosi faataumaoi e tusa ma le 1994 miliona pomu atomika!
O le mea lea, ua manino ai o taunuuga o le faʻataʻitaʻiga e ono tupu pe a oʻo mai le masina i le lalolagi o le a matua leaga lava. O lenei fa'ai'uga fa'anoanoa mata'utia ua fa'aosofia ai nisi o galuega o le dystopia ma le apocalypse. Ae o le mea moni, o le Moon o loʻo alu ese mai le lalolagi i le 3.8 cm i le tausaga. O le mea lea, e le taumate o le a tupu se faasologa o mea na tutupu e pei o mafuiʻe, mauga mu, ma afā sosoo, ma o le a tatou le molimauina le gasetoto tumau, ma o le a leai ni mama e tutusa ma mama o Saturn, ma o le a tumau le Moon. se vaega o le saogalemu ma le mautu mo le paneta.